5 najznačajnijih izmjena u novom Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH

U tekstu koji slijedi ukratko ćemo navesti sve promjene koje su nastupile donošenjem novog ZRR FBiH, te se detaljnije osvrnuti na najznačajnije promjene koje će utjecati na pravna lica općenito, kao i na to kakve obaveze i odgovornosti te izmjene povlače, kako za računovođe i revizore, tako i za privredna društva. 

Promjene o kojima ćemo ovdje detaljnije pisati odnose se na sljedeće:

  • Novu klasifikaciju pravnih lica i grupa pravnih lica
  • Novi kontni okvir
  • Finansijsko izvještavanje
  • Rokove
  • Kaznene odredbe.

Uvod

Neke od tema s razlogom nećemo detaljnije ovdje obraditi, a tiču se dodatnog pojašnjenja u samom Zakonu, koje do sada nisu regulisane ili nisu bile detaljno regulisane,  jer bi nam trebalo mnogo više prostora i vremena da se to sve uradi, pa ostavljamo mogućnost da i sami preuzmete i pročitate Zakon. 

Većina promjena tiče se dijela posla koji obavljaju računovođe, što sigurno nije interesantno drugim pravnim licima. Mi ćemo se, stoga, fokusirati na promjene i poslove koje moraju izvršiti sva pravna lica, a ne samo računovođe i računovodstveni servisi.

Na primjer, zakonska obaveza je donošenja internih akata o računovodstvenom sistemu, računovodstvu i računovodstvenim politikama. Da ne bude zabune, interni akti bili su obaveza i prije, međutim, sada je zakonom preciznije definisano šta interni akti moraju sadržavati, što povlači obavezu pravnih lica da ažuriraju svoje interne akte koje imaju i da iste usklade sa novim Zakonom. Ukoliko to do sada nisu uradili, sada to moraju učiniti i internim pravilnikom definisati računovodstveni sistem i računovodstvene politike koje primjenjuje.

Pravilnik o računovodstvenom sistemu, računovodstvu i računovodstvenim politikama

Dakle, po novom Zakonu, pravna lica, bez obzira na veličinu, nisu dužna sačinjavati i predavati FIA-i polugodišnje finansijske izvještaje, osim ukoliko to ne zahtijevaju drugi kontrolni subjekti, kao npr. banke. Banke su dužne sačiniti polugodišnji finansijski izvještaj, ali isti ne ovjeravaju niti predaju u FIA-u, nego samo dostavljaju Agenciji za bankarstvo.

Također, u novom Zakonu se prvi put spominju subjekti od javnog interesa, te koje obaveze ti subjekti imaju, u smislu internih kontrola i finansijskog izvještavanja, bez obzira da li su klasificirana kao mikro, mala ili srednja preduzeća.

Preuzmite novi Zakon o računovodstvu i reviziji.

U nastavku donosimo pet najznačajnijih promjena u novom ZRR.

Nova klasifikacija pravnih lica i grupa pravnih lica

Razvrstavanje pravnih lica

Do sada su pravna lica bila klasificirana kao mala, srednja i velika pravna lica. 

U članu 5. Zakona pravna lica su razvrstana na mikro, mala, srednja i velika pravna lica, što znači da će u ovoj godini već mnogo preduzeća preći iz malih u mikro pravna lica. Obaveza razvrstavanja po novoj klasifikaciji stupila je na snagu danom početka primjene novog ZRR i ista će se primjenjivati već prilikom sačinjavanja finansijskih izvještaja za 2021. godinu.

Kriteriji za razvrstavanje su sljedeći:

  1. U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija:
    1. Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 350.000,00 KM;
    2. Ukupan godišnji prihod je do 700.000,00 KM;
    3. Prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do devet.
  2. U mala pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija:
    1. Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju godine je do 4.000.000,00 KM;
    2. Ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM;
    3. Prosječan broj zaposlenih je do 49.
  3. U srednja pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja prelaze dva kriterija za mala pravna lica, ali ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija:
    1. Prosječna vrijednost poslovne imovine je do 20.000.000,00 KM;
    2. Ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM;
    3. Prosječan broj zaposlenih je do 249.

U srednja pravna lica klasificiraju se i ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja prelaze graničnu vrijednost jednog od kriterija za velika pravna lica. 

  1. U velika pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija:
    1. Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju godine je 20.000.000,00 KM;
    2. Ukupan godišnji prihod je 40.000.000,00 KM;
    3. Prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je 249.

U velika pravna lica, neovisno o navedenim kriterijima, smatraju se banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije.

Ovo razvrstavanje se samostalno obavlja i to na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja i taj podatak se koristi za narednu poslovnu godinu. Pravna lica su dužna na kraju svake poslovne godine izvršiti razvrstavanje, a obavijest o razvrstavanju se uz ostale finansijske izvještaje podnosi FIA-i.

Razvrstavanje grupa pravnih lica

Osnovna definicija grupe pravnih lica je da grupu čine matično društvo (preduzeće majka) sa svim njegovim zavisnim društvima (preduzeće kći) nad kojima matično društvo ima kontrolu.

Novim ZRR su definisane grupe pravnih lica i klasificirane su kao male, srednje i velike

Grupe pravnih lica razvrstavaju se u zavisnosti od prosječne vrijednosti poslovne imovine, visine ukupnog prihoda i prosječnog broja zaposlenih tokom poslovne godine i to na konsolidiranoj osnovi, odnosno na nivou grupe, a što se utvrđuje na zadnji dan poslovne godine.

Kriteriji za razvrstavanje su sljedeći:

  1. Male grupe pravnih lica su one koje na konsolidiranoj osnovi na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
    1. Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM;
    2. Ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM;
    3. Prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49.
  2. Srednje grupe pravnih lica su one koje ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
    1. Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM;
    2. Ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM;
    3. Prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249.
  3. Velike grupe pravnih lica su one koje na konsolidiranoj osnovi prelaze najmanje dva kriterija za srednje grupe pravnih lica.

Novi kontni okvir

Novim Zakonom nisu definirani sadržaji kontnih okvira, jer sadržaj utvrđuje Federalno ministarstvo finansija pravilnicima koje trebaju primjenjivati sva pravna lica.

FMF je objavilo nove kontne okvire za privredna društva, neprofitne organizacije, investicijske fondove, te banke i druge finansijske organizacije.

Istina, ne radi se o potpuno novim kontnim okvirima, nego o izmjenama unutar određenih klasa i grupa.

Mi ćemo se ovdje osvrnuti samo na neke bitne pojedinosti u vezi primjene novih kontnih okvira, a sadržaj svakako ostaje za računovođe, koji će morati uskladiti analitičku evidenciju starog kontnog okvira sa novim i izvršiti preknjiženja.

Novi kontni okvir u primjeni je od 01.01.2022. godine, te su računovođe dužne izvršiti preknjiženja i uskladiti evidenciju po novom kontnom okviru. Ovo znači da će se sva knjiženja u 2022. godini morati vršiti po novom kontnom okviru, kao i da se preknjiženje mora izvršiti već sa 01.01.2022.

Ovo će uz ostale obaveze računovođama zadati mnogo nesanice i briga, te dodatnog posla kojeg moraju uraditi, kako bi uskladili poslovanje i pripremili sve za finansijsko izvještavanje u 2022. godini. 

Preuzmite novi kontni okvir za preduzeća.

Finansijsko izvještavanje

Finansijsko izvještavanje

Na kraju svake poslovne godine, te u slučajevima statusnih promjena, stečaja ili trajnog prestanka poslovanja, sva pravna lica su dužna da zaključe poslovne knjige i sačine finansijske izvještaje, te iste predaju u FIA-u.

Finansijski izvještaji čine Bilans stanja, Bilans uspjeha, Izvještaj o gotovinskim tokovima, Izvještaj o promjenama u kapitalu i Bilješke uz finansijske izvještaje.

Izuzetak od ovoga su mikro i mala pravna lica, te neprofitne organizacije koje finansijske izvještaje prezentiraju samo kroz Bilans stanja, Bilans uspjeha i Bilješke.

I dalje ostaje obaveza podnošenja izvještaja koje zahtijeva Federalni zavod za statistiku i ti izvještaji se, zajedno sa finansijskim izvještajima, predaju FIA-i.

Ono što je novina jeste da su obrasci finansijskih izvještaja, konkretno Bilans stanja i Bilans uspjeha, za mikro pravna lica pojednostavljeni u odnosu na obrasce koje podnose mala, srednja i velika pravna lica.

Također, bitno je naglasiti da će se finansijski izvještaji za 2021. godinu sačinjavati kao i za prethodnu godinu, a da će se novi, odnosno, izmijenjeni obrasci koristiti tek za izvještajnu 2022. godinu.

Rokovi

Kad su u pitanju rokovi, došlo je do nekih izmjena kod čuvanja dokumentacije, kao i roka za dostavljanje izvještaja o popisu.

Tako su rokovi čuvanja dokumentacije donekle izmijenjeni, ali da ne bismo navodili i upoređivali dosadašnje rokove i nove rokove, jednostavno ćemo navesti trenutno važeće rokove po novom ZRR.

Isprave koje se čuvaju trajno su: platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi sa plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno sticanje nekretnina, godišnji računovodstveni obračuni, finansijski izvještaji, konsolidirani finansijski izvještaji, izvještaji o izvršenoj reviziji i svi interni akti od utjecaja na finansijsko poslovanje.

Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se najmanje deset godina, a pomoćne knjige najmanje pet godina.

Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje deset godina.

Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se najmanje pet godina.

Izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku deset godina nakon isteka poslovne godine.

Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine.

Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni.

Vezano za dostavljanje izvještaja o popisu, rok po starom zakonu je bio 15 dana, dok je  sada rok dostave izvještaja o obavljenom popisu sa utvrđenim viškovima i manjkovima do 45 dana. Ovo pitanje se svakako uređuje interim aktima društva, međutim, kako je već istaknuto, Zakon je isti ograničnio na 45 dana.

Pravilnik o računovodstvenom sistemu, računovodstvu i računovodstvenim politikama

Kaznene odredbe

Prije nego pređemo na kaznene odredbe, bitno je naglastiti da je Zakonom o računovodstvu i reviziji prvi put i to u članu 126. definirano šta osobe koje obavljaju poslove računovodstva, revizije i nadzora trebaju da rade kako bi pratili i otkrivali, te obavještavali nadležne organe o djelima pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Najbitnije je istaći da su kaznene odredbe prilično pooštrene.

Neke od najznačajnijih kaznenih odredbi koje su uvedene ili izmijenjene su:

  • Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se pravno lice ako ne izvrši klasifikaciju shodno Zakonu, zatim ako ne uredi organizaciju računovodstva kroz interne akte, te ako ne vrši usaglašavanja potraživanja i obaveza i ne odgovori na konfirmaciju u roku.
  • Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 KM kaznit će se pravno lice ako ne sastavi i prezentira, odnosno ne preda FIA-i finansijske izvještaje, konsolidirane finansijske izvještaje, izvještaje o poslovanju, zatim ako ne čuva knjigovodstvene isprave i ostalu dokumentaciju u skladu sa Zakonom, kao i druge radnje za koje je do sada bila propisana znatno niža kazna.

Osim gore navedenih izmjena, uvedene su veće kazne i za odgovorne osobe u pravnom licu, zatim kazne za pravna lica i preduzetnike koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge, te za pravna lica koja se bave revizijom, kao i revizore koji su zaduženi za reviziju finansijskih izvještaja.

Zaključak 

Kao što smo već rekli, novi zakoni donose nova pravila, ali se od istih očekuje i da donesu i poboljšanja, što je zaista i učinjeno novim Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH. 

Donesene izmjene se odnose na sva pravna lica, a posebno su uređeni propisi za fizička i pravna lica koja se bave računovodstvom i revizijom. 

Osim toga, uveden je i pojam subjekata od javnog interesa u koja ne spadaju samo javna preduzeća, nego i ona preduzeća čiji vlasnik nije država, ali Ministarstvo ocjenjuje da imaju jak javni utjecaj, pa od istih zahtijeva posebne izvještaje i sisteme interne i eksterne kontrole.

Na nama je da počnemo sa primjenom novih zakonskih rješenja i da se što prije pripremimo za narednu godinu, kako bismo sa što manje stresa radili svoje redovne poslove.

Za sva pitanja nam slobodno pišite.

Pravilnik o računovodstvenom sistemu, računovodstvu i računovodstvenim politikama

Ukoliko želite primati obavijesti o novim blog člancima, prijavite se na naš Newsletter.