Porez na dohodak

Porez na dohodak se obračunava i plaća u jako mnogo slučajeva, pa je stoga veoma interesantan. Posebno pojavom novih vidova poslova i tržišta, kao što su poslovi freelancera koji iz BiH rade za ino klijente, te pojave međunarodnih kripto berzi i trgovanje drugim vidovima vrjednosnica na inostranim tržištima, ovaj porez dobija na značaju

U ovom tekstu ćemo detaljno obraditi porez na dohodak, zatim ko i kada ga plaća.

Također, obradit ćemo i nekoliko praktičnih primjera iz prakse, te koje sve dokumente i u kojim slučajevima je potrebno imati ili dostaviti nadležnim poreznim službama.

Šta je porez na dohodak?

Porez na dohodak je vrsta poreza čiji su obveznici sva fizička lica koja ostvaruju određeni dohodak, bilo da se radi o nesamostalnom radu (po osnovu ugovora o radu, odn. radnom odnosu) ili samostalnom radu (obrtnici, freelanceri i sl.).

Nesamostalni rad je ustvari rad za nekog poslodavca, pravno ili fizičko lice, gdje se rad reguliše ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Samostalni rad je rad gdje fizičko lice ima registrovanu djelatnost prema pravilima Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima i taj obrt predstavlja njegov izvor dohotka gdje je on dužan da na ostvareni dohodak obračuna i plati porez. Samostalnim radom se smatraju i poslovi koji nisu registrovani, kako ih zakon naziva “rad na crno”, odnosno poslovi freelancera i drugih poslova koje fizička lica obavljaju online, a u šta spada i trgovanje na kripto berzama ili drugim međunarodnim berzama dionica ili stranih valuta. 

Detaljniju razradu ko su sve obveznici poreza na dohodak ćemo dati u nastavku.

Ko je obveznik poreza na dohodak?

U smislu Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o primjeni zakona, porezni obveznici su sljedeća lica:

  • Svako fizičko lice koje ima prebivalište ili sjedište u FBiH i ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije,
  • Fizičko lice koje ima boravište na teritoriji FBiH i ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije,
  • Fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno boravište van teritorije BiH, a ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti po osnovu:
    1. Obrta i srodnih djelatnosti
    2. Poljoprivrede i šumarstva
    3. Slobodnih zanimanja (zdravstveni radnici, veterinari, advokati, revizori, notari, porezni savjetnici, samostalne računovođe, inženjeri, arhitekti, prevodioci, turistički vodiči, naučnici, književnici, izumitelji, samostalni predavači, odgajatelji, novinari, sportisti i sl.)
    4. Druge samostalne djelatnosti (članovi predstavničkih organa vlasti, članovi skupština i nadzornih odbora privrednih društava, upravnih odbora, stečajni upravitelji, sudije porotnici koji nemaju status zaposlenika sudova, trgovački putnici, akviziteri, sportske sudije i delegati, sudski vještaci i sl.),
  • Fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno boravište van teritorije BiH, a dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje kao zaposlenik kod pravnog ili fizičkog lica čije je sjedište u Federaciji,
  • Fizičko lice koje ima prebivalište ili stalno boravište van teritorije BiH, a ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i to od imovine i imovinskih prava, zatim ulaganja kapitala, te dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću,
  • Fizičko lice koje ima prebivalište na teritoriji Republike Srpske ili Brčko Distrikta, a dohodak ostvaruje kao zaposlenik u firmi čije je sjedište u FBiH,
  • Fizičko lice koje ima prebivalište u FBiH, a dohodak od imovine i imovinskih prava, ulaganja kapitala i učešća u nagradnim igrama ili igrama na sreću ostvaruje na teritoriju FBiH.

Osim navedenih, Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak spominje i termin “Porezni obveznik - nasljednik”. Takvo lice je lice koje nakon smrti poreznog obveznika naslijedi imovinu umrlog i postaje porezni obveznik ali do nivoa vrijednosti naslijeđene imovine, te je dužan da podmiri dospjele obaveze do vrijednosti naslijeđene imovine.

U nastavku ćemo detaljnije objasniti neke od najčešćih primjera, kao i novijih načina i uslova pod kojim fizička lica postaju porezni obveznici.

Ugovor o radu (nesamostalni rad)

Svako fizičko lice koje zasnuje radni odnos, po osnovu ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, postaje porezni obveznik. Kako je već prethodno navedeno, bilo da se radi o rezidentu FBiH ili nerezidentu, lice postaje porezni obveznik.

Porez na dohodak se obračunava na način da se od bruto plate oduzmu svi doprinosi iz plate, te ukoliko radnik posjeduje validnu poreznu karticu, od dobijenog iznosa se oduzme iznos koji se može odbiti po osnovu porezne kartice i onda se na taj iznos obračuna 10% poreza na dohodak.

Npr.: Radnik ima bruto platu od 1.600,00 KM i važeću poreznu karticu sa koeficijentom 1,00. Obračun poreza na dohodak date je u sljedećoj tabeli.

 Doprinosi za PIO 17%

 1.600,00 x 17%

272,00 

 Doprinosi za zdravstvo 12,5%

 1.600,00 x 12,5%

200,00 

 Doprinosi za zapošljavanje 1,5%

 1.600,00 x 1,5%

24,00 

 Osnovica za obračun prije korištenja olakšice

 1.600,00 - 272,00 - 200,00 - 24,00

1.104,00 

 Porezna olakšica po poreznoj kartici

300,00 

 Osnovica za obračun poreza na dohodak

 1.104,00 - 300,00

804,00 

 Porez na dohodak 10%

 804,00 x 10%

80,40 

 

Doprinosi koji se obračunavaju na teret poslodavca (doprinosi na platu) ne oduzimaju se od bruto iznosa.

Obveznik poreza je fizičko lice, zaposlenik pravnog ili fizičkog lica, ali taj porez u ime radnika uplaćuje poslodavac i to: na račun kantona gdje je prebivalište radnika ili ukoliko se radi o nerezidentu iz RS, DB ili nerezidentu iz druge države, onda na račun kantona gdje je sjedište firme isplatioca.

Radnik da bi ostvario pravo odbitka, mora da ima važeću poreznu karticu, koju dobija na pismeni zahtjev od Porezne uprave u mjestu prebivališta.

Ugovor o djelu i Ugovor o autorskom djelu

Ugovor o djelu se potpisuje za određeni angažman, odnosno djelo koji ne smije biti za posao iz redovnih aktivnosti poslodavca, nego isključivo za one poslove koji nisu dio osnovne djelatnosti firme. Npr. računovodstvena agencija ne može angažovati lice po osnovu ugovora o djelu na poslovima knjigovodstva, ali može angažovati lice da za nju izradi neki program ili bazu podataka ili da izvrši neki drugi posao koji nije direktno vezan za njenu osnovnu djelatnost.

Ugovor o autorskom djelu se zaključuje iz sličnih razloga, s tim da se tada fizičko lice angažuje radi vršenja tačno određene vrste autorskog djela za koje je stručno to lice ili radi ustupanja korištenja nekog autorskog djela (književno, umjetničko, naučno i td.).

U slučaju ugovora o djelu, fizičkom licu se priznaju troškovi u visini od 20% od bruto iznosa, ako lice sve obavlja svojim alatom, opremom i sl., te nakon tog odbitka dobijeni iznos predstavlja osnovicu za obračun doprinosa. Ukoliko se usluga izvršava sa materijalom, alatom i opremom u vlasništvu firme, onda se angažovanom fizičkom licu ne priznaju nikakvi troškovi. Iznos priznatih troškova za lica angažovana po osnovu autorskog djela iznosi 30% od bruto iznosa. Prilikom obračuna poreza na dohodak, angažovana lica nemaju pravo koristiti olakšicu po osnovu porezne kartice, jer se ta olakšica koristi samo za osobe koje su u radnom odnosu.

Doprinosi i porezi koji se plaćaju u oba slučaja su doprinosi za PIO, doprinosi za zdravstvo i porez na dohodak, te naknada za zaštitu od elementarnih nepogoda i opšta vodna naknada.

U slučaju ugovora o djelu ili autorskom djelu, nadležnoj Poreznoj upravi se podnosi obrazac AUG-1031.

Freelanceri

Kancelarija za freelancere

Freelanceri su fizička lica koja dohodak ostvaruju samostalnim radom, ali koja nemaju registrovanu djelatnost, nego poslove dogovaraju ili direktno sa kupcima u BiH ili sa ino kupcima, ili poslove dogovaraju putem freelancing platformi kao što su freelancer.com, upwork.com, fiverr.com ili na nekim domaćim platformama kao što su beecreative.ba, olx.ba i slično.

U slučaju da fizičko lice dogovori posao sa domaćom firmom, dohodak koji ostvari po osnovu rada sa takvim klijentom, smatra se dohotkom po osnovu ugovora o djelu ili ugovora o autorskom djelu. 

U tom slučaju, isplatilac je dužan da freelanceru osim njegove naknade obračuna i na dogovoreni iznos plati i doprinose za PIO 6%, doprinose za zdravstvenu zaštitu 4%, porez na dohodak 10%, te naknadu za zaštitu od elementarnih nepogoda 0,5% i opštu vodnu naknadu 0,5%. Ovdje se nećemo baviti detaljima oko izračuna ili preračuna, neto u bruto i obratno, te da li ima pravo na priznavanje troškova ili nema, jer je to već prethodno spomenuto.

Drugi slučaj je kada freelancer dogovori neki posao uz naknadu sa ino kupcem i kada mu kupac plati za njegovu uslugu, u tom slučaju je freelancer dužan da sam obračuna i plati doprinose za zadravstveno osiguranje 4% i porez na dohodak 10%. Primljeni iznos na račun od ino kupca predstavlja bruto osnovicu od koje oduzima 20% na ime priznatih troškova te na dobijeni iznos računa 4% na ime doprinosa za zdravstvo. Nakon što oduzme 4% od iznosa umanjenog za priznate troškove, dobijeni iznos predstavlja osnovicu za porez na dohodak.

Kratki primjer:

Ino kupac je platio za izvršene usluge iznos od 2.000,00 KM na račun freelancera.

 Iznos dohotka

2.000,00 KM 

 Priznati troškovi 20%

400,00 KM 

 Osnovica za obračun doprinosa za zdravstvo

1.600,00 KM 

 Doprinosi za zdravstvo 4% (1.600,00 x 4%)

64,00 KM 

 Osnovica za obračun poreza na dohodak

1.536,00 KM 

 Porez na dohodak 10%

153,60 KM 

 Neto dohodak

1.782,40 KM 


Freelanceri su dužni Poreznoj upravi elektronski podnijeti obrazac AMS-1035 i to narednog dana nakon prijema uplate iz inostranstva.

Da li freelanceri mogu koristiti poreznu olakšicu iz Porezne kartice?

U trenutku obračuna i plaćanja poreza na dohodak koji freelancer ostvari, ne može se koristiti olakšica iako fizičko lice ima važeću poreznu karticu. Međutim, svaki freelancer da bi ostvario pravo na povrat poreza, trebao bi nadležnoj Poreznoj upravi podnijeti obrazac GPD-1051 do 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu, gdje u tom obrascu iskaže poreznu olakšicu iz porezne kartice za one mjesece u kojima je primio naknadu za svoj rad, te tako ostvariti pravo na povrat dijela poreza na dohodak koji je već platio.

Porez na dohodak po drugim osnovama (dohodak od ulaganja kapitala)

Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak spominju termin dohodak po drugim osnovama, odnosno dohodak od ulaganja kapitala. U članu 22. Zakona navedeno je da se dohotkom od ulaganja kapitala smatraju prihodi po osnovu kamata od datih zajmova, zatim prihodi ostvareni od dobrovoljnog dopunskog osiguranja ušteđenog od premija na koje korisniku osiguranja nisu obračunati i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.

Kripto berza

Međutim, kako je to karakteristično za našu zemlju, zakonodavac ne prati svjetska dešavanja i promjene, te samim tim ne prati niti dopunjuje zakonska rješenja u skladu s time. Ovdje su prilično usko regulisani dohoci od ulaganja. 

Odavno je praksa u zapadnim zemljama međunarodno trgovanje dionicama i drugim vrjednosnicama, pa i kriptovalutama, čak i kod naših prvih susjeda Srbiji i Hrvatskoj ovo pitanje je makar djelomično regulisano. U Bosni i Hercegovini se samo analogijom može doći do toga šta je ustvari dohodak od takvog ulaganja. 

Ostaje nam jedino da se nadamo da će se uskoro i kod nas ovo pitanje regulisati, a do tada možemo samo čekati i koristiti eventualno jedinu domaću kripto mjenjačnicu BCX radi razmjene i kupoprodaje jako malog broja kriptovaluta.

Ovdje bi se moglo ipak prigovoriti domaćim bankama da ne dozvoljavaju novčanu trgovinu, tačnije transakcije sa ino berzama kao što su Kraken, Binance, Whitebit i ostale. Iako su ove kripto berze i njihovo poslovanje regulisano i priznato u matičnim i mnogim drugim zemljama u  svijetu, kod nas je sve zaleđeno jer nemamo zakonski regulisano pitanje kriptovaluta. S druge strane, domaća kriptomjenjačnica, na kojoj se mogu razmjenjivati i kupovati, te prodavati, kriptovalute, bez ikakvih problema radi. Napominjem, iako nema zakonske regulative, ova kripto mjenjačnica bez problema radi.

Dohodak od trgovanja kriptovalutama i dohodak od rudarenja kriptovaluta

Mi smo ukratko obradili temu oporezivanja kriptovaluta u BiH na našim društvenim kanalima, gdje smo se osvrnuli i na riječi stručnjaka o pitanju statusa kriptovaluta.

Domaći porezni eksperti su mišljenja da kriptovalute nisu platežno sredstvo, gdje je zakonom regulisano da je jedino platežno sredstvo u BiH konvertibilna marka. U računovodstvenom smislu, kriptovalute se mogu smatrati nematerijalnom imovinom na koju se ne obračunava amortizacija. Sa aspekta PDV, najbliže što se može reći za kriptovalute je da su one virtuelni novac, a na novac se ne obračunava PDV. Dakle, nema jasnog stava niti konkretnog zakonskog rješenja.

Centralna banka BiH nije dala nikakav zvanični stav o trgovanju kriptovalutama, a komercijalne banke bez ikakvog osnova ne dozvoljavaju građanima BiH da vrše kupoprodaju kriptovaluta direktno na inostranim kripto berzama gdje su naknade transakcija pri kupovini daleko niže. Ukratko, kao i obično stojimo u mraku.

U nastavku ćemo ukratko dati osvrt na dohodak ostvaren od trgovanja kriptovalutama ili od rudarenja kriptovaluta.

U idealnoj situaciji gdje bi se moglo trgovati na jednoj od ino kripto berzi, profit koje fizičko lice ostvari na razlici između kupovine i prodaje neke kriptovalute bilo bi oporezivo sa 10% poreza na dohodak. Obzirom da je ovo neregulisano, pitanje je da li se ovo može tretirati kao dohodak od ulaganja i kada bi se to uopšte moglo uraditi. Da li prilikom naplate profita i povlačenja novca na tekući račun ili na neki drugi način.

Pitanje je i da li se taj priliv smatra dohotkom od ulaganja, obzirom da nije obuhvaćen zakonom niti pravilnikom, ili dohotkom od samostalnog rada, odnosno freelancing. Razlika je značajna u smislu obračuna doprinosa. Ukoliko se smatra dohotkom od ulaganja kapitala, onda se samo obračunava i odbija 10%, a ukoliko bi se smatrao dohotkom od samostalne djelatnosti, bilo bi potrebno obračunati i 4% na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Isti slučaj je i sa dohotkom koji bi se ostvario rudarenjem kriptovaluta, a nakon što se izrudarene kriptovalute razmijene u novac.

Naravno, ostaje nejasno, ali preferiramo mišljenje da se radi o dohotku od ulaganja kapitala, jer fizičko lice od dohotka kojeg ostvari od samostalnog ili nesamostalnog rada koji je prethodno oporezovan, ulaže vlastiti kapital (platu ili ušteđevinu) radi kupoprodaje kriptovaluta i zarade na razlici u cijeni. U tom slučaju, na ostvareni dohodak bio bi dužan obračunati i platiti 10% poreza na dohodak, te Poreznoj upravi podnijeti odgovarajući obrazac.

Za kraj 

Ostaju mnoga pitanja nerazjašnjena i mnoge situacije nedorečene, posebno kod ulaganja na ino berzama bilo kog tipa, kripto ili klasične ino berze gdje se mogu kupovati dionice i druge vrjednosnice.

Novi prijedlozi zakona o doprinosima, porezu na dohodak i drugi su odavno u pripremi ili fazi javne rasprave, a stalno se odgađa njihovo donošenje. Iskreno se nadamo da će novim zakonskim rješenjima biti obuhvaćeni mnogi novi instrumenti i načini ostvarivanja dohotka za fizička lica koja žele da rade samo za sebe, na način kako to njima odgovara i da mogu ostvariti svoja prava uplaćujući zahtijevane doprinose i poreze, a bez da imaju registovanu djelatnost ili da se krajnje pojednostavi proces registracije i plaćanja obaveza.

Ukoliko imate pitanja ili smatrate drugačije od navedenog u ovom tekstu, budite slobodni da se javite.