Porez po odbitku je posebna vrsta poreza na dobit, gdje inostrana pravna lica postaju porezni obveznici, ostvarujući prihod na teritoriju Federacije BiH.
U narednom tekstu ćemo se detaljnije osvrnuti na porez po odbitku i njegove specifičnosti, te kroz konkretne primjere dati uputstva na koji način i u kojim slučajevima se isti obračunava i plaća.
Šta je porez po odbitku?
Porez po odbitku je vrsta poreza na prihod koji ostvaruje nerezidentno lice na području druge države ili porezne jedinice. U našem slučaju je to Federacija BiH. Iz ovoga se isključuje prihod koji ostvari poslovna jedinica čiji vlasnik je nerezidentno pravno ili fizičko lice. O ovome neće biti riječi u tekstu koji slijedi.
Dakle, kada firma iz druge države ostvaruje prihod prodajom usluga na teritoriju FBiH, postaje obveznik poreza na dobit. Inostrana firma je obveznik poreza na dobit i u matičnoj državi, s tim da i država u kojoj ostvaruje taj prihod ima pravo na određeni iznos poreza. Porez koji je dužna platit se obično odbija od prihoda koji ostvaruje u FBiH, pa se zato i zove porez po odbitku.
Ovo može biti zbunjujuće. Međutim, ovo je praksa u svim zemljama, te se prava i obaveze rješavaju međudržavnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (UOIDO).
Ko su rezidenti, a ko nerezidenti?
U smislu Zakona o porezu na dobit FBiH, rezidentom Federacije se smatra pravno lice koje ispunjava jedno od sljedeća dva uslova:
- Da ima sjedište upisano u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji ili
- Da je mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja na teritoriji FBiH.
Suprotno ovome, nerezidentom se smatra ono pravno lice čije sjedište je van granica BiH ili je mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja izvan BiH.
Kada se obračunava i plaća porez po odbitku?
Porez po odbitku se obračunava na osnovu isplate ili ako se na drugi način izmiruje obaveza prema inostranom licu. Ovo znači da se porez po odbitku obračunava i plaća u trenutku kad se vrši plaćanje prema ino dobavljaču.
U Zakonu je pobrojano devet kategorija koje su oporezive porezom po obitku i to:
- Dividende, odnosno isplata dobiti,
- Kamate ili njen funkcionalni ekvivalent,
- Naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva,
- Naknada za upravljačke, tehničke i obrazovne usluge (uključujući naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske i konsalting usluge),
- Naknade za zakup na osnovu iznajmljivanja pokretne i nepokretne imovine,
- Naknade za zabavne i sportske događaje,
- Premija osiguranja za osiguranje i reosiguranje od rizika u Federaciji,
- Naknada za telekom usluge i
- Ostale naknade za usluge, ali samo za nerezidente iz država sa kojima BiH nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Ovdje nećemo obrađivati svaku stavku detaljno, jer bi nam za to trebalo barem pet ovakvih tekstova, ako bismo pokušali obuhvatiti sve ono što se oporezuje porezom po odbitku.
Ko plaća porez po odbitku?
Porez po odbitku u ime nerezidenta obračunava i plaća, odnosno obustavlja/odbija, isplatilac rezident i to prilikom isplate nerezidentu, odnosno na dan izmirenja obaveze na drugi način, npr. na datum obostranog potpisa kompenzacije.
Osnovica za obračun poreza po odbitku je bruto iznos obaveze rezidenta prema nerezidentu. Izuzetno od ovog, a najčešće u praksi, obavezu poreza po odbitku plaća firma rezident na vlastiti trošak.
Ovo je propisano članom 40., stav (2) Zakona, gdje se kaže: ukoliko se porez po odbitku ne obustavi i ne plati, isplatilac prihoda je obavezan da ga plati na vlastiti trošak.
U ovom slučaju, obaveza prema ino dobavljaču je neto iznos, a bruto se dobija korištenjem preračunate stope.
U slučaju kad se porez po odbitku plaća o vlastitom trošku, tada je to porezno nepriznato, što znači da uvećava poreznu osnovicu za obračun poreza na dobit.
Po kojoj stopi se obračunava porez po odbitku?
Porez po odbitku sam po sebi je prilično specifičan, pa i procenat u kojem se on plaća varira od slučaja do slučaja. Za obračun i plaćanje potrebno je utvrditi da li sa zemljom, iz koje je nerezident, Bosna i Hercegovina ima potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (UOIDO).
U tim ugovorima se određuju stope po kojima se obračunava porez, kao i izvor odnosno država oporezivanja.
U članu 38., stav (7) Zakona se kaže da se porez po odbitku plaća po stopi od 10%, a na dividende po stopi od 5%. Ovo je u općenitom slučaju. Međutim, stopa može biti i niža u slučaju primjene međudržavnih Ugovora.
U slučajevima kad se primjenjuje niža porezna stopa od stopa navedenih u Zakonu, potrebno je da isplatilac, uz propisani obrazac, Poreznoj upravi priloži i Potvrdu o rezidentnosti primaoca prihoda koju je izdao nadležni organ države primaoca i to ne stariju od godinu dana. Osim toga, potrebno je pribaviti Izjavu nerezidena da je on primalac i stvarni korisnik tog prihoda, ako je to moguće.
Koji dokumenti se predaju Poreznoj upravi?
Prethodno smo pobrojali kategorije i slučajeve kad se obračunava i plaća porez po odbitku.
Za svaki od navedenih slučajeva se Poreznoj upravi podnosi i poseban obrazac. Obveznik podnošenja tih prijava je lice koje plaća nerezidentu, te ujedno i vrši odbitak i plaćanje ovog poreza.
U roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je izvršena uplata, obveznik je dužan podnijeti sljedeće obrasce:
- Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende - Obrazac POD-815
- Prijava poreza po odbitku po osnovu kamate - Obrazac POD-816
- Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade - Obrazac POD-817
- Prijava poreza po odbitku po osnovu ostalih prihoda - Obrazac POD-818
- Prijava poreza po odbitku po osnovu imovine i prava - Obrazac POD-819.
Sve ove prijave se podnose elektronski putem nPIS sistema PUFBiH.
Ukoliko se primjenjuju niže stope poreza po odbitku, uz navedene prijave se podnosi i izjava da je primatelj prihoda i krajnji korisnik, te potvrda o rezidentnosti nadležnog organa države primatelja prihoda ne starija od godinu dana.
U slučaju da je prihod nerezidenta oporeziv isključivo u državi rezidentnosti primatelja prihoda, a u slučaju da je tako predivđeno u Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BiH i države primatelja prihoda, tada je obveznik dužan do 20. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec dostaviti Izjavu u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru - Obrazac OP-820.
Međudržavni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
U ovom tekstu se nećemo baviti šta piše u kojem ugovoru, te sa kojom zemljom imamo sklopljene ugovore, kao ni po kojim stopama se šta oporezuje.
Ovdje ćemo samo ostaviti link na tabelu gdje su kolege iz ORFIS d.o.o. dale tabelarni pregled važećih međudržavnih ugovora sa stopama i ostalim podacima o oporezivanju porezom po odbitku.
Tabelarni pregled važećih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Praktični primjeri poreza po odbitku
Ovdje ćemo ukratko obraditi dva primjera iz prakse, te na šta je potrebno skrenuti pažnju kod obračuna i uplate PPO.
Porez po odbitku na Microsoft Office 365
Dugi niz godina koristimo Microsoft Office 365 paket programa, za šta direktno plaćamo Microsoft-u za najam licence.
Najam licence u ovu svrhu spada u kategoriju naknada za autorska prava. Microsoft Ireland Operations Limited, čije je sjedište u Irskoj, mjesečno ispostavlja fakture za najam licence.
Obzirom da Irska sa BiH ima potpisan UOIDO, gdje se ove usluge oporezuju isključivo u državi rezidentnosti, to smo mi dužni najkasnije svakog 20. u mjesecu Poreznoj upravi podnijeti Obrazac OP-820, a u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po odbitku.
U članu 110. Pravilnika o primjeni poreza na dobit se navode uslovi u kojima je moguće oslobađanje od plaćanja ovog poreza. Da bi se ispunio uslov oslobađanja od plaćanja, potrebno je da Microsofta ovjeri OP-820.
Međutim, u nemogućnosti da se to ostvari (a što je praktično neostvarivo), potrebno je pribaviti potvrdu o rezidentnosti od Microsofta, koju oni svake godine objave javno na svojim internet stranicama, upravo iz razloga da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
Ove potvrde se izdaju za svaku kalendarsku godinu.
Porez po odbitku na MailerLite
Jedan od naših klijenata, digital marketing agencija Monroe Media d.o.o., koristi različite vrste usluga, od Google-a, Facebook-a, MailerLite-a i drugih sličnih servisa radi obavljanja svoje osnovne djelatnosti.
Što se tiče Facebook-a i Google-a, princip je isti kao i za Microsoft, u prethodno navedenom primjeru.
Ovdje ćemo navesti primjer MailerLite-a, email marketing alata, čiji je vlasnik kompanija sa sjedištem u Litvaniji. BiH i Litvanija nemaju potpisan UOIDO. Ovo znači da se ove usluge oporezuju stopom od 10% na iznos prihoda.
Pošto se radi o mjesečnoj pretplati na servis, čime se stiče pravo korištenja email marketing servisa, stava smo da je u pitanju pravo na korištenje licence. Mada, ovo se može smatrati i ostalim uslugama sa nerezidentima iz država sa kojima nema potpisan UOIDO iz člana 38. Zakona.
U navedenom slučaju, nadležnoj PU se podnosi Obrazac POD-817 (Prijava poreza po odbitku po osnovu autorske naknade). Međutim, ako se podnese obrazac POD-818 (Prijava poreza po odbitku po osnovi ostalog prihoda), ne bi bilo pogrešno, obzirom da sa Litvanijom nemamo potpisan ugovor.
Zaključak
U prethodnom tekstu dali smo osnovni pregled šta je to porez po odbitku i na koji način se on obračunava i plaća, te u kojim slučajevima postoji obaveza plaćanja.
Također, naveli smo i primjer iz prakse gdje smo mi kao rezident i kupac usluga od nerezidentnog pravnog lica, uz ispunjenje zakonskih uslova, oslobođeni odbijanja i plaćanja PPO.
Ova obaveza je specifična, te zavisi od slučaja do slučaja, tipa usluge, zemlje iz koje je nerezident, te dodatno uz ispunjenje posebnih uslova iz Zakona ili međudržavnih ugovora.
Ukoliko vam je potrebno dodatno pojašnjenje u vezi ovog pitanja, budite slobodni da nam pišete na email.
Ne propustite se prijaviti na naš newsletter, kako biste dobijali obavijesti o novostima iz oblasti računovodstva, poreza, radnog prava i drugih oblasti koje utječu na vaše uspješno poslovanje.
Ako vam se svidio ovaj članak, podijelite ga na društvenim mrežama ili sa vašim kolegama i pomozite nam da širimo znanje.