Svako ko želi voditi uspješan biznis, bilo da se radi o obrtu ili nekom drugom pravnom obliku (d.o.o. ili d.d.), susreće se sa mnogo pravnih, administrativnih i knjigovodstvenih poslova i radnji koje mora izvršiti i svakodnevno raditi. Niti jedna multinacionalna korporacija nije odjednom to postala. Mnogo puta smo čuli o poslovima koji su krenuli iz garaža ili sobičaka, a danas su to poznate multinacionalne korporacije.
Sve više pojedinaca se odlučuje na taj korak, što je svakako pohvalno, ali nemoguće je ne baviti se pravnim ili administrativnim poslovima, pa i knjigovodstvenim, a imati uspješan biznis ili makar poznavati sve što je potrebno uraditi.
Nakon registracije firme, mnogo je koraka koje treba preduzeti da bi se ispunili svi zakonski uslovi za uredno poslovanje. Tačnije, poslovanje bez da vam ijedna inspekcija može bilo šta naći što je protivno zakonskim odredbama.
Iako mnogi misle da “o tome nek vodi brigu knjigovođa” ili “za to nek se brine sekretarica”, preduzetnici moraju znati da su vlasnici (obrta) i ovlaštena lica (direktori), ujedno i odgovorni za sve što su trebali ili morali, a nisu učinili.
Tu odgovornost niko ne može i neće preuzeti na sebe, jer zakoni tako kažu.
U ovom tekstu ćemo pokušati ukratko opisati i pobrojati sve što preduzetnik treba znati o vođenju svog biznisa, ali sa fokusom na pravne, administrativne i knjigovodstvene poslove koje svaki preduzetnik mora znati ili učiniti.
Registracija firme (obrt ili d.o.o.)
Registracija firme se obavlja lično ili se za te poslove ovlašćuje advokat ili notar.
Obrt se registruje u općini gdje će biti sjedište obrta, a d.o.o. se registruje u Općinskom sudskom registru općine gdje će biti sjedište firme.
Proceduru registracije obrta smo detaljno obradili u našem blog članku “Otvaranje obrta u FBiH”, a procedura registracije d.o.o. se ukratko vrši na sljedeći način:
- Donošenje osnivačkog akta u formi Odluke o osnivanju ili Ugovora o osnivanju, ako je više osnivača (mogu biti pravna ili fizička lica)
- Donošenje Statuta društva
- Registracija u Općinskom sudu uz zahtjev za registraciju
- Uplata osnivačkog kapitala
- Uplata sudske takse
- Izrada pečata (nakon dobijanja Rješenja od suda)
- Poreska registracija (za dobijanje ID broja)
- Statističko razvrstavanje djelatnosti
- Otvaranje transakcijskog računa
- Fiskalizacija.
Firme mogu također izvršiti registraciju u Jedinstveni sistem obveznika indirektnih poreza, odnosno registracija u PDV sistem. Dva su načina da se registruje u PDV sistem i to dobrovoljni i po sili zakona.
Dobrovoljna registracija u PDV sistem je ista kao i po sili zakona, s tim da iz Uprave za indirektno oporezivanje traže dodatne potvrde i izjave odgovornih lica ili vlasnika o planiranom prometu. Registracija po sili zakona podrazumijeva da je obveznik ostvario promet od minimalno 50.000,00 KM u toku jedne kalendarske godine i tada se mora registrovati u PDV sistem.
Za više detalja o registraciji firme, kontaktirajte nas na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili pozovite na telefon.
Šta je potrebno imati u poslovnom objektu, sjedištu firme
Nakon registracije firme, u poslovnom prostoru sjedišta firme potrebno je obezbijediti uslove kako bi se registrovana djelatnost obavljala nesmetano i u skladu sa zakonom.
Zavisno od tipa djelatnosti (usluge, ugostiteljstvo, maloprodaja, veleprodaja, proizvodnja…) postoje i posebni uslovi koje treba ispuniti. Međutim, postoje obavezni uslovi za sva pravna i fizička lica koja moraju biti ispunjena da bi firma poslovala u skladu sa zakonima.
Sljedeće što svaka firma mora imati u poslovnom prostoru:
- Istaknuto radno vrijeme na vratima
- Istaknut naziv firme na vratima, kako je navedeno u rješenju
- Istaknut Grb Bosne i Hercegovine u poslovnom prostoru
- Istaknut Identifikacioni broj firme
- Istaknut PDV broj (ako je u PDV sistemu)
- Istaknuta obavijest o izdavanju fiskalnih računa u A3 formatu
- Istaknuta obavijest o plaćanju isključivo u KM (trgovačke radnje i ugostiteljski objekti)
- Istaknuto Rješenje o odobrenju obavljanja djelatnosti ili Rješenje o registraciji pravnog lica
- Istaknuti bitni brojevi telefona (Civilna zaštita, Policija, Hitna pomoć i Vatrogasci)
- Istaknuta obavijest o prodaji i točenju alkoholnih pića ili zabrani prodaje duhana i duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina (trgovine i ugostiteljski objekti)
- Ormarić prve pomoći
- Aparat za gašenje požara
- Obavještenje o razvrstavanju - statistički broj
- Knjiga udjela (d.o.o.)
- Obavještenje ili Izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih uslova
- Obavještenje ili Izjava o ispunjavanju posebnih uslova, ako se traže
- Obavještenje o početku rada (ugostitelji i trgovine)
- Rješenje o kategorizaciji (za ugostiteljske objekte)
- Normativi za pića i hranu (ugostiteljski objekti; ovjereno u općini)
- Knjiga žalbi (ugostiteljski objekti)
- Fiskalna kasa
- Servisna knjižica za fiskalnu kasu
- Rješenje o fiskalizaciji
- Ugovor o servisiranju fiskalne kase
- Knjiga dnevnih izvještaja (KDI)
- Istaknut cjenovnik za robe i usluge (ugostitelji; ovjereno u općini)
- Istaknuta cijena sa brojem evidencije kod svakog artikla (trgovci)
- Trgovačka knjiga na malo - TKM (maloprodajni trgovački objekti)
- Trgovačka knjiga na veliko - TKV (veleprodajni trgovački objekti)
- Trgovačka knjiga za trgovačke usluge - TKU (u trgovinama koje prodaju trgovačke usluge)
- Knjiga prihoda i rashoda - KPR
- Evidencija potraživanja i obaveza - EPO
- Popisna lista dugotrajne imovine - PLDI
- Knjiga prometa - KP
- Pravilnik o uslovima poslovanja
- Pravilnik o uslovima i načinu formiranja cijena
- Obavijest ili drugi dokaz o ispunjavanju higijensko-sanitarnih, zdravstvenih i tehničkih uslova (gdje je to obavezno)
- Deklaracije na proizvodima ili robi
- Certifikati o baždarenju mjernih uređaja i atesti (tamo gdje je potrebno i gdje se koriste)
- Ugovori sa radnicima
- Prijave u radni odnos (JS-3100 obrazac)
- Knjiga evidencije zaposlenih
- Šihtarica
- Platne liste radnika potpisane od strane radnika ili potpisan spisak radnika da su preuzeli platnu listu
- Ljekarsko uvjerenje za radnike
- Specifikacije plata i pismene obračune za plate
- Akt o procjeni rizika za svako radno mjesto
- Pravilnik o zaštiti na radu
- Pravilnik o zaštiti od požara
- Pravilnik o radu (d.o.o. sa 30 i više zaposlenih)
- Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
- Pravilnik o računovodstvu
- Pravilnik o računovodstvenim politikama
- Pravilnik o finansijskom poslovanju
- Pravilnik o blagajničkom poslovanju
- Odluka o blagajničkom maksimumu
- Potvrda o redovnoj dezinfekciji, deratizaciji i dezinsekciji
- Dokaz o obučenosti zaposlenika iz oblasti zaštite na radu.
Osim prethodno navedenih koji se vežu za sjedište ili poslovne jedinice firmi, potrebno je još u službenim vozilima, putničkim ili teretnim, posjedovati sljedeće:
- Uredno popunjen nalog za službeno putovanje
- Putni nalog za vozilo
- Kopija prijave u radni odnos (Obrazac JS3100)
- Potvrda o registraciji
- Potvrda o izvršenom tehničkom pregledu.
Pobrojana dokumentacija je najčešće tražena od strane inspekcijskih organa, a svakako da postoji još mnogo dokumenata i dokaza koje je potrebno imati u zavisnosti od toga čime se bavi firma (npr.: proizvodnja hrane, hemikalija, vozila dostave hrane i prehrambenih proizvoda i sl.), što ovdje nećemo obrađivati jer se radi o specifičnim djelatnostima i uslovima, za koje je potrebno ispuniti posebne uslove.
Fiskalni računi i Knjiga dnevnih izvještaja
Sva pravna lica i fizička lica registrovana za obavljanje određene poslovne djelatnosti su dužna nabaviti fiskalnu kasu, izvršiti fiskalizaciju i sklopiti ugovor o održavanju fiskalnih uređaja. Od ovog pravila izdvajaju se izuzeci pobrojani u članu 5. Zakona o fiskalnim sistemima kao i Odlukom Vlade FBiH, a to su:
- Samostalni poljoprivredni proizvođači koji vlastite proizvode prodaju na pijačnim tezgama ili porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima,
- Vlasnici samostalnih zanatskih radnji koji prodaju vlastita umjetnička djela ili stari zanati, te domaće radinosti na pijačnim tezgama i sličnim objektima,
- Banke i osiguravajuća društva,
- Preduzeća koja naknadu za prodatu robu i usluge naplaćuju ispostavljanjem računa o obračunu potrošnje preko mjernih instrumenata (električna energija, gas, grijanje, voda, telekomunikacije i dr),
- Poštanske aktivnosti i prijevoz i isporuka poštanskih pošiljki,
- Obavezna socijalna osiguranja,
- Vjerske organizacije,
- Umjetničko i književno stvaralaštvo i scenske umjetnosti,
- Rad umjetničkih ustanova,
- Biblioteke,
- Arhive,
- Muzeji,
- Prodaja preko automata,
- Djelatnost čistača cipela i nosača,
- Djelatnost obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko),
- Djelatnost javnih zdravstvenih ustanova,
- Djelatnost organa uprave i upravnih organizacija,
- Djelatnost pravnih lica koja vrše profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom i registrovanu djelatnost obavljaju upošljavanjem više od 50% lica sa invaliditetom, čiji stepen invalidnosti iznosi najmanje 50%,
- Djelatnost Crvenog krsta FBiH i druge humanitarne djelatnosti humanitarnih organizacija, te udruženja i fondacije koja nisu registrovana za obavljanje privredne djelatnosti,
- Taksi djelatnost koja se obavlja vlastitim vozilom,
- Djelatnost obrtnika i srodnih djelatnosti obrtu koja porez na dohodak plaćaju paušalno,
- Djelatnost Komisije za vrijednosne papire, Registra vrijednosnih papira i društva za upravljanje fondovima, prilikom obavljanja poslova finansijskog posredovanja,
- Prodaja na tržnicama, koje se obavlja izvan trgovačkih radnji (trgovci pojedinci),
- Prodaja na štandovima i stolovima izvan tržnica na malo, i
- Djelatnosti advokata.
Ukoliko vas nema u gore navedenim izuzećima, onda ste obavezni imati fiskalnu kasu.
Obveznici fiskalizacije, za svaku prodatu uslugu, robu ili proizvod dužni su izdati fiskalni račun, bez obzira da li usluge, robu ili proizvode fakturišu drugom pravnom ili fizičkom licu.
Na kraju dana se iz fiskalne kase printa Dnevni izvještaj i podaci se unose u KDI - Knjigu dnevnih izvještaja.
Na skici ispod je prikaz ispravno popunjene KDI.
U kolonu datum se upisuju podaci samo onda kad je promet ostvaren. Za dane kad prometa nije bilo, ne upisuje se ništa. Broj dnevnog izvještaja je na Dnevnom izvještaju pod oznakom DI. Broj posljednjeg fiskalnog računa je pod oznakom BF, a broj posljednjeg reklamiranog računa je pod oznakom RF. Broj izdatih faktura je ustvari broj faktura prema pravnim licima, tačnije broj izdatih poreznih faktura u A4 formatu.
Na početku mjeseca potrebno je iz fiskalne kase isprintati periodični izvještaj za prethodni mjesec te isti priheftati na stranicu na kojoj je evidencija za taj mjesec.
U slučaju da je fiskalna kasa u kvaru ili kod servisera, fiskalni računi se izdaju na obrascu PFR - Pisani fiskalni račun, a storniranje se vrši na obrascu RPFR - Reklamirani pisani fiskalni račun. Nakon što kasa bude operativna, sav promet evidentiran na obrascima PFR i RPFR se mora iskucati na fiskalnom uređaju.
Oni koji nisu obavezni imati fiskalnu kasu, na poreznim fakturama (u A4 formatu) koje izdaju su dužni navesti napomenu da nisu obveznici fiskalizacije, te navesti po kojem članu zakona ili podzakonskog akta su oslobođeni.
Poreska faktura
Poreska faktura je dokument koji je prodavac dužan ispostaviti za prodate usluge ili dobra kupcu uz fiskalni račun. Poreska faktura se izdaje najmanje u dva primjerka, od kojih se jedna uručuje kupcu, a druga služi za knjiženje.
U članu 107. Pravilnika o primjeni zakona o PDV BiH određen je sadržaj poreske fakture, koju trebaju poštovati i obveznici i neobveznici PDV.
Šta treba sadržavati poreska faktura?
Poreska faktura mora sadržavati sljedeće podatke:
- Naziv, adresu, ID broj, PDV broj (za PDV obveznike) prodavca,
- Mjesto i datum izdavanja fakture,
- Broj fakture,
- Broj fiskalnog računa,
- Datum isporuke dobara i/ili usluga,
- Ime, naziv, adresu, ID broj i PDV broj (ako je PDV obveznik) kupca,
- Trgovački naziv, vrstu, količinu i cijenu isporučenih dobara i obavljenih usluga,
- Pojedinačnu vrijednost dobara i usluga bez PDV,
- Ukupan iznos bez PDV,
- PDV stopu i ukupan iznos PDV,
- Ukupan iznos naknade za dobra i usluge sa PDV.
U slučaju kada obveznik izda poresku fakturu, a isporučena dobra ili usluge nisu oporezive PDV-om, na poreskoj fakturi je dužan navesti član Zakona po kome se obračun PDV ne vrši.
Primjeri napomena:
- Javne poštanske usluge: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge socijalnog osiguranja: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko): “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge vjerskih obreda: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Promet dobara i usluga koje su direktno povezane sa uslugama koje pružaju političke, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i slične organizacije svojim članovima za članarinu: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge iz oblasti kulture, uključujući i karte za kulturne manifestacije: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 9. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge javnih radio i TV servisa, osim onih koje su komercijalnog karaktera: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 24., stav 11. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”
- Usluge osiguranja i reosiguranja, uključujući i usluge posrednika i agenata (zastupnika) u osiguranju: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 25., stav 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Promet nepokretnosti, osim prve prodaje novoizgrađenog objekta: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 25., stav 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge izdavanja u zakup i podzakup kuća za stanovanje, stanova i stambenih objekata na period duži od 60 dana, kao i usluge izdavanja pod zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta registrovanog u zemljišnim knjigama: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 25., stav 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Finansijske usluge (krediti, garancije, upravljanje depozitima, ušteđevinom, bankovnim računima, transakcije vrijednosnim papirima, trgovanje dionicama i drugim vidovima učešća u preduzećima, obveznicama i dr. vrijednosnim papirima, upravljanje investicionim fondovima, isporuka zlata Centralnoj banci BiH, važeće poštanske marke, poreske markice, administrativne i sudske takse): “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 25., stav 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”
- Igre na sreću: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 25., stav 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Izvoz dobara iz BiH od strane ili u ime prodavca: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 27., stav 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Pružanje usluga, uključujući i prijevoz i druge pomoćne usluge, koje su direktno povezane sa izvozom ili uvozom dobara: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 27., stav 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”
- Izvoz dobara iz BiH od strane kupca ili drugog lica u ime kupca koji nema sjedište u BiH, osim dobara koja su namijenjena za opremanje privatnih prijevoznih sredstava koja se koriste za lične potrebe: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 27., stav 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge izvršene na dobrima koja su uvezena u BiH i izvezena od strane lica koja su izvršila te usluge licu koje nema stalno sjedište ili stalno ili uobičajeno mjesto boravka u BiH: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 27., stav 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Usluge isporuke dobara ovlaštenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru registrovanih humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 27., stav 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
- Izvoz zlata centralnim bankama: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 27., stav 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”,
Usluge se oporezuju prema mjestu prometa. Ukoliko se promet vrši u BiH (gdje je sjedište izvršioca usluga), tad se obračunava PDV, a ukoliko se promet vrši u inostranstvu, onda nema PDV.
PDV se ne obračunava u slučaju da obveznik čije je sjedište ili prebivalište u BiH, a sjedište ili prebivalište primaoca usluga izvan BiH i to za sljedeće usluge:
- prijenos, ustupanje, propuštanje i stavljanje na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitne znakove i druga prava intelektualne svojine,
- reklamiranje,
- savjetovanje, usluge inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade podataka i davanje podataka (računarsko programiranje),
- preuzimanje obaveza da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava,
- bankarske, finansijske i usluge iz oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanje sefova,
- stavljanje osoblja na raspolaganje,
- pružanje telekomunikacijskih usluga (prijenos, emitovanje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema, uključujući i pravo korištenja takvog prijenosa, emitovanja ili prijema),
- iznajmljivanje pokretnih stvari, osim prijevoznih sredstava,
- posredovanje prilikom pružanja navedenih usluga od a. do h.
U ovom slučaju se na fakturi navede sljedeća izjava: “Oslobođeno plaćanja PDV po članu 15., stav 2., tačke 4. i 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH.”.
Sve vezano za PDV ima mnogo specifičnosti, pa stoga uvijek treba znati kome se obratiti. Naravno, uvijek se prvo treba obratiti knjigovođi za savjet ili mišljenje, pa onda nešto činiti.
Angažovanje radnika, ugovori o radu i evidencije zaposlenih
Obično u početku pokretanja biznisa, preduzetnik počinje raditi sam. Kako vrijeme prolazi i kako se biznis širi, tako se stvara i potreba za angažovanjem radnika koji će izvršavati poslove koje preduzetnik/vlasnik ne može stići sam.
Za poslove iz redovne djelatnosti firme, lice se može angažovati samo po osnovu ugovora o radu, uz prijavu radnika u radni odnos. Npr.: firma koja se bavi računarskim programiranjem, može angažovati programera samo po osnovu ugovora o radu i za njegov angažman ga prijaviti u stalni radni odnos, a nikako po osnovu ugovora o djelu ili ugovora o povremenim i privremenim poslovima.
Za one poslove koji nisu u vezi sa stalnim poslovanjem niti su vezane za osnovnu djelatnost firme, pojedinac ili više njih se može angažovati po ugovoru o djelu. Npr.: programerska firma može angažovati pojedinca da joj okreči poslovni prostor.
Za svaki angažman nekog lica u radni odnos, potrebno je da se sa njom/njim potpiše ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Nakon toga radnika treba prijaviti u radni odnos u nadležnoj poreznoj upravi, te se o radnicima vodi evidencija u posebnoj knjizi. Na dnevnoj bazi potrebno je evidentirati radne sate kroz evidenciju radnog vremena, dolazaka i odlazaka u tzv. šihtaricu, te je potrebno za svakog radnika posjedovati dosije radnika.
Prijašnja Uredba o minimalnom broju zaposlenih radnika u d.o.o. je prestala da važi i to uredbom koju je Vlada FBiH donijela 2021. godine. Tom odlukom je omogućeno da firma može funkcionirati bez ijednog zaposlenog radnika u radnom odnosu. To znači da direktor koji obavlja poslove u firmi, a angažovan po osnovu menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa, može bez ikakvih smetnji i ograničenja da obavlja sve poslove i da ne zapošljava radnike, osim ako se za to ukaže potreba.
Doprinosi, porezi, plate i ostale naknade radnika
Za sve zaposlene u firmi, kao i za vlasnike obrta, država je propisala da se za njihov rad obračunavaju i plaćaju doprinosi i porezi.
Doprinosi koji se moraju obračunavati i platiti su:
- doprinosi za PIO (23% od bruto plate),
- doprinosi za zdravstvenu zaštitu (16,5% od bruto plate),
- doprinosi za zapošljavanje (2% od bruto plate),
- porez na dohodak (10% od neto plate),
- opšta vodna naknada (0,5% od neto plate),
- naknada za zaštitu od elementarnih nepogoda (0,5% od neto plate), i
- poticaj za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom (min. 0,5% od bruto plate, a konačni iznos zavisi od ukupnog broja zaposlenih, te broja zaposlenih osoba sa invaliditetom. Ovo se obračunava samo u d.o.o., ne i kod obrta).
Osim prethodno navedenih, tu su još neke obaveze koje je potrebno plaćati kao što su komunalne takse na firmu, članarine obrtničkoj komori ili članarine vanjskotrgovinskoj komori i sl.
Porez na dohodak za vlasnike obrta se može plaćati paušalno ili na kraju godine nakon utvrđenog rezultata poslovanja. Porez na dohodak za radnike se plaća zajedno sa isplatom plate i ostalih doprinosa.
Kupci i dobavljači
Kupci
Kupci su pravna i fizička lica kojima prodajemo naše proizvode, robu i usluge.
U slučaju B2B poslovanja između kupca i prodavca, međusobne odnose je potrebno rješavati i detaljno definirati ugovorom o poslovnoj saradnji. Kako bi se utvrdilo da li je u pitanju registrovana djelatnost, preporuka je imati kopiju ID i PDV broja kupca.
Ukoliko se radi o ino kupcima, osim ugovora potrebno je od tog kupca pribaviti i Potvrdu o rezidentnosti. Također, potrebno je ino kupcu dostaviti našu Potvrdu o rezidentnosti, posebno u slučaju prodaje usluga ino kupcu, a radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja porezom po odbitku.
Kupci, pravna lica, imaju pravo na povrat PDV za dobra i usluge kupljene u BiH, ako nemaju sjedište u BiH, a uz posjedovanje originalne fakture te uz podnošenje propisanog zahtjeva za povrat PDV i to preko poreskog zastupnika.
Kupci, fizička lica, imaju također pravo na povrat PDV za dobra kupljena u BiH, ako nemaju prebivalište u BiH i ako kupljeno dobro prenose preko granice u nepromijenjenom obliku.
U oba slučaja, povrat PDV nije moguć u slučaju kupovine mineralnih ulja (naftni derivati), alkohola i alkoholnih pića i duhanskih prerađevina.
Fakture koje izdajemo kupcima za prodata dobra i usluge su izlazne fakture i moraju sadržavati sve elemente koji su prethodno pobrojani, osim u slučaju maloprodaje gdje se izdaju samo fiskalni računi, te nije potrebno poznavanje identiteta osobe koja kupuje robu.
Dobavljači
Dobavljači su pravna i fizička lica od kojih nabavljamo dobra i usluge. Kao i sa kupcima, međusobne odnose je najbolje rješavati ugovorima o poslovnoj saradnji, te posjedovati njihov ID i PDV broj. I kupci i dobavljači mogu biti pravna i fizička lica, odnosno registrovane kompanije i fizička lica od kojih je moguće kupiti neko dobro.
Fakture koje dobijemo od dobavljača su ulazne fakture i služe za knjigovodstvenu evidenciju i knjiženje ili evidentiranje poslovnih promjena u poslovnim knjigama.
Ukoliko kupujemo usluge iz inostranstva, potrebno je pribaviti Potvrdu o rezidentnosti od ino dobavljača, a radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.
O temi poreza po odbitku smo posebno pisali, a članak pročitajte na ovom linku.
Rokovi plaćanja
Rokovi plaćanja obaveza u odnosima između kupca i dobavljača - preduzetnika
Rokovi plaćanja obaveza u međusobnim odnosima između firmi i između firme i javnih institucija su definisani Zakonom o finansijskom poslovanju FBiH, osim plaćanja doprinosa i poreza čiji rokovi su određeni drugim zakonima.
Ovaj zakon razlikuje dvije vrste obveznika u odnosu prema kojima vršimo plaćanje obaveza i to: preduzetnici, odnosno pravna i fizička lica i subjekte javnog prava.
Ugovorom između preduzetnika se može ugovoriti rok plaćanja najviše do 60 dana, a u izuzetnim slučajevima i na rok od 360 dana, uz obavezno sredstvo osiguranja kao što su bankarske garancije ili avalirane mjenice. Ako u ugovoru nije naveden rok plaćanja međusobnih obaveza, onda je dužnik dužan izvršiti plaćanje svojih obaveza u roku od 30 dana, osim ako je na fakturi naveden kraći rok plaćanja.
Rokovi plaćanja obaveza u odnosima između preduzetnika i subjekata javnog prava
U odnosima između preduzetnika i subjekata javnog prava, gdje su ti subjekti kupci, a preduzeća prodavci, rok plaćanja obaveza se može ugovoriti na period do 60 dana, a izuzetno taj rok može biti najviše 90 dana. Ako u ugovoru nema roka plaćanja, onda je rok plaćanja određen zakonom na 30 dana.
Ukoliko se obaveze ne izmire na vrijeme, u ugovorenim ili zakonskim rokovima, prodavac ima pravo na naknadu od 100 KM fiksno, kao i zatezne kamate za svaki dan kašnjenja sa plaćanjem, a sve pod uslovom da je prodavac izvršio uslugu ili isporučio dobra prema ugovoru.
Rokovi plaćanja doprinosa i poreza
Rokovi plaćanja doprinosa i poreza su određeni drugim zakonskim rješenja kao što su Zakon o doprinosima, Zakon o porezu na dobit i td.
U tabeli ispod je prikaz vrste doprinosa i rokovi plaćanja istih:
|
Redni broj |
Vrsta doprinosa/poreza |
Rok plaćanja |
|---|---|---|
| 1. |
Doprinosi na plate zaposlenika (doprinosi za PIO, doprinosi za zdravstveno osiguranje i doprinosi za zaštitu od nezaposlenosti) |
Zajedno sa isplatom plate zaposlenicima, a najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec |
| 2. |
Porez na dohodak radnika |
Zajedno sa isplatom plate radnicima |
| 3. |
Doprinosi obrtnika-vlasnika |
Do 10. u mjesecu za prethodni mjesec |
| 4. |
Akontacija poreza na dohodak za obrtnike - mjesečno |
Do 15. u mjesecu za prethodni mjesec |
| 5. |
Porez na dohodak obrtnika |
Do 15. aprila tekuće, za prethodnu godinu |
| 6. |
Porez na dodanu vrijednost - PDV |
Do 10. u mjesecu, osim ako 10. pada na dane vikenda, onda je obaveza platiti prvi radni dan nakon vikenda (11. ili 12. u mjesecu) za prethodni mjesec |
| 7. |
Porez na dobit |
Do 15. aprila tekuće godine za prethodnu godinu (ako se utvrdi razlika) |
| 8. |
Akontacija poreza na dobit |
Do 15. u mjesecu za prethodni mjeseci |
| 9. |
Opšta vodna naknada |
Zajedno sa doprinosima i platom |
| 10. |
Naknada za zaštitu od elementarnih nepogoda |
Zajedno sa doprinosima i platom |
| 11. |
Poticaj za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom |
Zajedno sa doprinosima i platom |
| 12. |
Porez po odbitku za usluge od ino dobavljača |
U trenutku plaćanja obaveza ino dobavljaču |
Tabela 1: Pregled rokova plaćanja za doprinose, poreze i ostale obavezne naknade prema državi i njenim institucijama.
Zaštita na radu
Zakonom o zaštiti na radu iz 2020. godine preciznije su definirana pravila i radnje u cilju obezbjeđenja bolje zaštite zaposlenih na radu.
U smislu ovog Zakona, svaka firma, bilo da se radi o dioničkom društvu, društvu sa ograničenom odgovornosti ili obrtu, je dužna da:
- Organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,
- Vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i utvrđuje poslove sa povećanim rizikom,
- Omogući radniku da se prije stupanja na rad upozna sa mjerama sigurnosti i zaštite na radu,
- Posjeduje Akt o procjeni rizika na mjestu rada od za taj posao ovlaštene organizacije,
- Donese interni akt o zaštiti na radu (Pravilnik o zaštiti na radu izrađen na osnovu Akta o procjeni rizika),
- Obavještava radnike, sindikat i povjerenika za zaštitu na radu o uvođenju novih tehnologija i sredstava za rad, te opasnostima i štetnostima po zdravlje radnika, te izdaje uputstva za siguran rad,
- Osposobljava radnike za siguran rad,
- Osigurava radnicima sredstva i opremu lične zaštite i njihovo korištenje,
- Osigurava periodične ljekarske preglede radnika koji rade na poslovima na kojima postoji povećani rizici po zdravlje i preduzima mjere za sprječavanje nastanka invaliditeta i profesionalnih oboljenja radnika,
- Osigurava periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme za ličnu zaštitu,
- Osigurava periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini,
- Provodi mjere zaštite od požara u skladu sa posebnim propisima,
- Provodi mjere za osiguranje prve pomoći,
- Unaprjeđuje sigurnost i zaštitu zdravlja na radu,
- Obavještava nadležnu inspekciju rada o svakom smrtnom slučaju, zatim nesreći koja je zadesila radnika/e, težoj povredi, profesionalnom oboljenju, svakoj pojavi ili bolesti koje pogađaju više od jednog radnika i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu,
- Obavještava nadležnu inspekciju o početku i završetku radova na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata.
Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezano za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. Radnik za zaštitu na radu mora biti odgovarajuće osposobljen za taj posao, te imati položen stručni ispit koji se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Ukoliko firma zapošljava 30 i više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu koji mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo.
Na kraju
Sve prethodno pobrojano, razumljivo, nije moguće znati ili zapamtiti, bez da se o tome lično informira odgovorno lice ili vlasnik iz više različitih zakona i podzakonskih akata ili konsultuje sa knjigovođom ili pak sa osobom stručnom u određenoj oblasti.
Za neke od navedenih radnji i poslova koje ovlašteno lice ili vlasnik firme mora poduzeti, obično se konsultuje sa knjigovođom. Međutim, potrebno je znati da u svim ovim oblastima nisu nadležni niti odgovorni znati knjigovođe, nego veoma često pravnici, lica stručna u oblasti zaštite na radu i druga profesionalna lica.
Ispunjenjem svih pobrojanih stavki (osim opštih i onih posebnih ukoliko je to potrebno, a obzirom na djelatnost kojom se firma bavi) obezbijedit ćete poslovanje koje neće firmu i odgovorno lice ili vlasnika staviti u položaj da budu na neki način kažnjeni ili da rade u suprotnosti sa zakonom.
Ukoliko imate pitanja, budite slobodni da nam se javite na naš Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..