Neoporeziva primanja u 2022. godini

Kad se govori o neoporezivim primanjima, tu se prvenstveno misli na zaposlenike, odnosno radnike angažovane po osnovu ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. U tom slučaju se radi o ostvarivanju prava na određena primanja koja osim plate i naknade plate, zaposlenici imaju pravo i na druge naknade koje su oslobođene plaćanja bilo kakvih poreza ili doprinosa. 

Ovdje se mora naglasiti da se u novim nacrtima zakona o doprinosima, o porezu na dohodak i dr. razmatra oporezivanje nekih od navedenih kategorija. Iz tog razloga smo naglasili da se u ovom tekstu radi o neoporezivim primanjima u 2022. godini. Do donošenja novih zakonskih propisa, vrijede pravila da se određene kategorije primanja ili dohodaka neoporezuju, niti se isti smatraju naknadom od nesamostalnog rada.

Neoporezive naknade, shodno Zaknu o porezu na dohodak, Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak i Uredbi Vlade FBiH su sljedeće:

  • Naknade za prijevoz na posao i sa posla
  • Naknada za ishranu (topli obrok)
  • Naknada troškova službenog putovanja i naknada za terenski rad
  • Regres za godišnji odmor
  • Otpremnina
  • Naknada u slučaju teške invalidnosti, bolesti ili kod hirurških intervencija
  • Naknade troškova sahrane u slučaju smrti
  • Naknade i pokloni povodom državnih ili vjerskih praznika
  • Jednokratna pomoć shodno Uredbi Vlade FBiH

U ovom tekstu ćemo navesti koje su to maksimalne neoporezivi iznosi, te šta ukoliko bi se ti iznosi premašili.

Naknade za prijevoz na posao i sa posla

Zaposlenik bi trebao prilikom sklapanja ugovora o radu obratiti pažnju na sve detalje koji su obuhvaćeni samim ugovorom i prethodno dogovoreni sa poslodavce, s jedne strane, a poslodavac bi, s druge strane, trebao u ugovor uključiti sve naknade na koje zaposlenik ima pravo po osnovu rada.

Takve naknade su i naknade za prijevoz na posao i sa posla. 

Naknada ovih troškova se priznaje u visini cijene koštanja karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza. Radniku se ova naknada može isplatiti na tekući račun ili u gotovini, a može se platiti direktno prijevozniku na osnovu fakture koju on ispostavi. Na ovu naknadu radnici imaju pravo samo u slučaju da poslodavac nema organizovan vlastiti prijevoz.

U slučaju korištenja vlastitog automobila za prijevoz na posao i sa posla, radnik ima pravo na naknadu u visini od 15% od cijene 1 litra benzina BMB95 po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada. Međutim, najviši neoporezivi iznos u ovom slučaju je iznos jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji.

Naknada za ishranu (topli obrok)

Naknada za ishranu u toku rada, ili kako se to kod nas popularnije zove topli obrok, je pravo radnika čija visina varira. U slučaju kada je prijavljen u radni odnos na punih osam sati dnevno (40 sati sedmično), tada radnik ima pravo na puni topli obrok koji se reguliše internim aktima firme. Ipak, određeno je da minimalni iznos toplog obroka iznosi 0,5% prosječne neto plate isplaćene u Federaciji, a prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS). Maksimalni iznos toplog obroka je 1% federalnog prosjeka neto plate. 

U trenutku pisanja ovog teksta, prema gore navedenom, minimalni topli obrok dnevno iznosi 5,55 KM, a maksimalni iznos je 11,10 KM. Inače, FZS svakog 15. u mjesecu objavi kolika je bila proječna neto plata isplaćena u FBiH.

U slučaju kada je radnik prijavljen na npr. pola radnog vremena, u tom slučaju ima i pravo na pola toplog obroka koji se inače isplaćuje radnicima u firmi.

Naknada troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu

Troškovi službenih putovanja i naknade za terenski rad imaju nekoliko kategorija koje su obuhvaćene i to: putovanje, zatim smještaj, te naknadu za ishranu. Bitno je napomenuti, da kada je radnik na terenskom radu ili na službenom putovanju ne može dobiti i topli obrok i dnevnicu. Ove dvije vrste naknada isključuju jedna drugu.

Službeni put se od terenskog rada razlikuje po tome koliko zaposlenik provede na putu, odnosno radu na terenu. Ukoliko je radnik angažovan na rad van mjesta zaposlenja duže od 30 dana uzastopno, to se smatra terenskim radom i za to zaposlenik ima pravo na terenski dodatak. U slučaju kad je zaposlenik na radu van mjesta rada kraće od tog perioda, smatra se da je na službenom putu i tada ima pravo na dnevnice.

Ovo je samo terminološko razdvajanje jednog i drugog, kao i knjigovodstveno jer se koriste različita konta prilikom knjiženja dnevnica i terenskog dodatka, a suštinski se radi o naknadi za ishranu kada zaposlenik obavlja posao van svog uobičajenog radnog mjesta.

U slučaju kada je zaposlenik na službenom putu koji od mjesta polaska (sjedište firme ili mjesto gdje je zaposlen) do mjesta krajnje destinacije i nazad do mjesta povratka u sjedište poslodavca traje do 8 sati, tada zaposlenik nema pravo na dnevnicu, nego na topli obrok. Kada službeni put traje duže od 8 sati, ali najviše 12 sati, zaposlenik ima pravo na pola dnevnice. U slučaju kada službeni put traje duže od 12 sati, onda za svakih navršenih 24 sata provedena na službenom putu, zaposlenik ima pravo na jednu punu dnevnicu.

Iznos neoporezive dnevnice unutar granica BiH je 25,00 KM, a za druge zemlje u inostranstvu propisane su visine dnevnica po zemljama.

Iznos terenskog dodatka i dnevnice su isti, te se na obje kategorije odnose pravilo o visini ove naknade. Tako, visina dnevnice i terenskog dodatka u slučaju kad je obezbijeđena samo hrana (sva tri obroka) umanjuje se za 30%. U slučaju da zaposleniku nije obezbijeđen smještaj, dnevnica/terenski dodatak se uvećava za 70% od propisanog, a kada su zaposleniku obezbijeđeni i ishrana i smještaj, onda se isplaćuje 20% propisane dnevnice.

Nekada zaposlenik svojim novcem plaća smještaj, te mu se u tom slučaju priznaju troškovi smještaja uz validan račun iz hotela ili motela gdje je prenoćio.

Također, često zaposlenici koriste vlastito vozilo u službene svrhe, pa se u tom slučaju priznaje naknada za amortizaciju vlastitog vozila u poslovne svrhe u visini 15% od cijene benzina BMB95 po pređenom kilometru puta. U ovom slučaju se uzima najkraći put do destinacije. Ako zaposlenik koristi javni prijevoz, onda se naknađuju stvarni troškovi puta, a prema priloženoj plaćenoj voznoj karti.

Za pravdanje svih nastalih potraživanja, zaposlenik mora dostaviti uredno popunjen nalog za službeno putovanje.

Regres 

Godišnji odmor

Stupanjem u radni odnos, zaposlenik stiče pravo na korištenje godišnjeg odmora i to:

  • Za svaki navršeni mjesec rada, jedan dan godišnjeg odmora i to za rad do šest mjeseci, a
  • Za rad duže od šest mjeseci kod istog poslodavca, zaposlenik ima pravo na dvadeset dana godišnjeg odmora.

Kada radnik stekne pravo korištenja godišnjeg odmora, samim tim ima pravo i na regres za godišnji odmor. Regres je naknada zaposleniku za korištenje dana odmora i može se isplatiti u punom iznosu ili u više manjih iznosa tokom godine, a prema dogovoru sa poslodavcem.

Iznos neoporezivog regresa je maksimalno 50% od prosječne isplaćene neto plate u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije isplate.

Otpremnina 

Otpremnina je naknada koja se zaposleniku isplaćuje prilikom odlaska u penziju, a može se, također, dati i u slučaju otkaza ugovora o radu.

Neoporezivi iznos otpremnine u slučaju kada zaposlenik odlazi u penziju priznaje se u visini šest neto plata zaposlenika koje su mu isplaćene prije penzionisanja ili šest proječnih neto plata u F BiH prema podacima FZS-u, ako je tako povoljnije za zaposlenika.

Kada se radi o otkazu ugovora o radu, zaposleniku se priznaje neoporeziva otpremnina u visini od 70% prosječne mjesečne plate u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknada u slučaju teške invalidnosti, bolesti ili kod hirurških intervencija

Zaposlenik ima pravo na naknadu u slučaju:

  • Teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta),
  • Teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice i
  • Hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga ili po preporuci ljekara.

Ovdje se članom uže porodice smatraju one osobe koje su kao takve određene Opštim ili Granskim kolektivnim ugovorima, a s obzirom da Zakon o radu kao člana uže porodice definira samo u slučaju plaćenog odsustva, a radi smrti člana uže porodice. 

Neoporezivi iznos u ovom slučaju priznaje se u visini tri prosječne plate zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto Federalne plate, ako je tako povoljnije za radnika.

Također, kao neoporezive se smatraju i novčane pomoći zaposlenicima u slučaju liječenja teško oboljelih zaposlenika ili članova uže porodice koje zaposlenik uzdržava i to u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji koja je dostavljena.

Naknade troškova sahrane u slučaju smrti

Ova naknada podrazumijeva naknadu u slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, kao i smrti penzionisanog zaposlenika.

Dakle, kada se desi smrtni slučaj člana uže porodice zaposlenika ili kada nastupi smrt zaposlenika, poslodavac treba da isplati naknadu zaposleniku ili porodici.

Neoporezivi iznos ove naknade smatra se iznos stvarnih troškova sahrane zaposlenika, penzionisanog zaposlenika ili člana uže porodice zaposlenika, a maksimalno neoporezivi iznos se priznaje u visini četiri proječne mjesečne neto plate u Federaciji, a za prethodna četiri mjeseca prije donošenja odluke o isplati.

Naknade i pokloni povodom državnih ili vjerskih praznika

Povodom državnih ili vjerskih praznika ili pak povodom jubileja firme, zaposleniku se mogu isplatiti naknade ili dati pokloni čija vrijednost ne prelazi 30% proječne neto plate isplaćene u FBiH.

Ovdje se uzima iznos na godišnjem nivou, a uzima se podatak o proječnoj neto plati prema podacima Zavoda za statitstiku u mjesecu isplate naknade ili davanja poklona.

Jednokratna pomoć shodno Uredbi o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena

Vlada Federacije BiH je 7. jula 2022. godine donijela Uredbu o pomoći stanovništvu usljed inflacije, te odredila nekoliko kategorija kome će Federalne institucije isplatiti određenu novčanu pomoć. 

Tako je u članu 19. Uredbe propisano da poslodavci mogu svojim zaposlenicima isplatiti jednokratnu novčanu pomoć u visini do 1.080,00 KM koja se ne smatra platom ili naknadom plate.

Osim toga, dat je i rok za isplatu ove pomoći, a to je 31.12.2022. godine, a ova novčana pomoć se mora isplatiti na tekuće račune zaposlenika.

Dakle, ova pomoć se NE SMIJE isplatiti zaposleniku u gotovini, jer će se smatrati platom, što podrazumijeva plaćanje doprinosa i poreza na dohodak na datu naknadu zaposleniku.

Zaključak 

Neoporezive naknade zaposlenicima su vid olakšica za poslodavce, jer na ove naknade nisu obavezni plaćati doprinose, a niti su zaposlenici dužni plaćati porez na dohodak na ova primanja.

Bitno je naglasiti, da sve ove naknade i isplate mora pratiti pismena odluka direktora o isplati naknade ili se iste trebaju odrediti u internim aktima firme, kao i visina i način isplate. 

Naravno, redovne naknade kao što su topli obrok ili prijevoz na posao i s posla, te naknade služebenog puta ili terenskog rada, moraju biti definisane u internim aktima, dok za ostale naknade koje imaju periodičnost ili nastanu u izvanrednim okolnostima, poslodavac donosi posebnu pisanu odluku.

Ukoliko se ove naknade isplaćuju iznad prethodno navedenih iznosa, a koje su određene ili zakonskim ili podzakonskim aktima, smatraju se platom ili naknadom plate, na koje se obračunavaju puni doprinosi.

Ukoliko imate dodatnih pitanja, slobodno nam pišite.